
web aplikacije.
Web aplikacije postaju sve češće korišteni model izrade poslovnih računalnih sustava zbog minimalnih zahtjeva na računalima korisnika i jednostavnosti korištenja. Sve što je potrebno je internet preglednik.
Web aplikacije su sustavi kojima se preko interneta ili lokalne računalne mreže pristupa korištenjem internet preglednika (browsera). Instaliraju se na jedno ili više poslužiteljskih računala (servera). Poslužiteljski dio sustava obično se dijeli na dvije komponente - programe koji se izvršavaju u koordinaciji s web poslužiteljem i bazu podataka.
Ovakav model sustava naziva se troslojna arhitektura zbog podjele na tri logičke cjeline:
- prezentacijski sloj,
- aplikativni sloj (koji se još naziva i poslovna logika),
- podatkovni sloj.
Prezentacijski sloj čini internet preglednik pokrenut na radnoj stanici korisnika. Koristi se za prikaz korisničkog sučelja u obliku informacija i kontrola za unos, pregled, ažuriranje i brisanje podataka. Preglednik je uz prikaz podataka zadužen i za komunikaciju s web poslužiteljem kroz standardizirane protokole.
Aplikativni sloj obrađuje zahtjeve korisnika dobivene iz prezentacijskog sloja, izvodi zatražene operacije nad podacima te kroz interakciju s bazom podataka generira korisničko sučelje. U ovom dijelu sustava definiraju se podatkovni modeli koji opisuju poslovne procese te se definiraju algoritmi i funkcije za obradu istih.
Podatkovni sloj sastoji se od jednog ili više poslužitelja baza podataka koji su zaduženi za pohranu, dohvat, ažuriranje i brisanje zapisa.
otvoreni kod.
Zašto nepotrebno izdvajati velike iznose za plaćanje licenci, ako besplatno i potpuno legalno možete koristiti sustav jednake ili veće kvalitete, bez ograničenja nametnutih od strane jednog dobavljača informacijskih sustava?
U svom svakodnevnom poslovanju koristimo tehnologije otvorenog koda - pouzdane i sigurne tehnologije besplatno dostupne svima zahvaljujući dobrovoljno uloženom radu i vremenu programera iz cijeloga svijeta. Proizvode za naše krajnje korisnike također baziramo na tim tehnologijama.
Softver otvorenog koda (eng. open source software) označava kategoriju programskih rješenja kod kojih se, osim samog softvera, korisnicima daje na raspolaganje i njegov izvorni kod kojim je napisan. Izvorni kod je niz instrukcija u tekstualnom obliku, razumljiv ljudima i napisan u određenom programskom jeziku koji je obično pojednostavljena varijanta engleskog jezika.
Kod distribucije izvornog koda, njegovi krajnji korisnici imaju mogućnost izmjene i prilagodbe softvera svojim specifičnim potrebama. Također, ukoliko se utvrde neke programske pogreške ili nedostaci, korisnici ih mogu sami detektirati i ispraviti. Naravno, preduvjet za to je poznavanje konkretnog programskog jezika i strukture softvera. Modificirani softver sami korisnici mogu dalje distribuirati, pretežno, iako ne uvijek, uz uvjet da se na ovaj način distribuirana aplikacija također distribuira kao otvoreni kod.
Razvoj, korištenje i promicanje otvorenog koda danas je globalni pokret, iako njegovi korijeni sežu u, prema mjerilima informacijskih tehnologija, daleku prošlost. Naime, od pedesetih pa do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća razmjena softvera među korisnicima računalnih sustava bila je sasvim uobičajena i normalna. Sav softver bio je otvorenog koda i korisnici su ga često prilagođavali svojim potrebama. Krajem sedamdesetih situacija se promijenila - softverske kompanije prestale su isporučivati kod te su raznim varijantama licenciranja ograničavale korištenje softvera. 1984. godine započeo je GNU projekt koji je imao za cilj razvoj potpuno otvorenog i slobodnog operativnog sustava. Međutim, to se dogodilo tek 1991. godine početkom razvoja jezgre operativnog sustava poznate pod imenom Linux. Korištenje softvera otvorenog koda dramatično je poraslo tijekom "dot-com revolucije" u drugoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su tvrtke svoje poslovanje većinom bazirale na tehnologijama otvorenog koda poput Apache web poslužitelja, programskog jezika PHP i baze podataka MySQL, pokretanih na GNU/Linux operativnom sustavu.
prednosti.
Sustave koje razvijamo možete koristiti s bilo kojeg mjesta u svijetu koje ima pristup internetu - s posla, iz internet kafića, od kuće (u pidžami, s kavom u ruci). Svjesni činjenice da je informacija današnji najvrijedniji resurs, korisnicima pružamo mogućnost stvaranja i uvida u podatke - na način na koji žele, gdje god se nalazili, u svako doba, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu.
Razvijamo isključivo web aplikacije pisane u programskom jeziku PHP uz korištenje Apache web poslužitelja i MySQL/PostgreSQL poslužitelja baza podataka. Aplikacije razvijamo i testiramo na Linux operativnom sustavu (CentOS distribucija), a kod krajnjih korisnika se instaliraju na poslužitelje pogonjene Novell Netware ili Linux operativnim sustavima.
Korištenje web aplikacija omogućuje fleksibilnost kod projektiranja, razvoja, korištenja i nadogradnje sustava. Internet preglednik, koji je jedini preduvjet za rad s aplikacijom, dolazi inicijalno instaliran na svim operativnim sustavima, tako da je svejedno koriste li korisnici Windows, Linux ili Mac OS. Također, korištenje sustava moguće je i s mobilnih telefona, dlanovnika i prijenosnih računala.
Kod klasičnih aplikacija, koje se instaliraju na radnu stanicu korisnika, u praksi se često događa da aplikacija naprosto prestane (djelomično ili u potpunosti) funkcionirati zbog vanjskih utjecaja kao što su virusi, nadogradnje operativnog sustava ili instalacije drugih aplikacija. Ovaj problem ne postoji kod web aplikacija jer su one instalirane na centralnom poslužitelju kojem obični korisnici nemaju mogućnost pristupa u smislu sistemske modifikacije. Ovakva arhitektura olakšava i nadogradnje sustava - dovoljno je iskopirati novu verziju na poslužitelj, čime ona odmah postaje vidljiva svim korisnicima, bez potrebe nadogradnje programa na nekoliko desetaka, stotina ili tisuća radnih stanica. Nadogradnju je moguće izvršiti "na daljinu" - preko interneta.
Tehnnologije otvorenog koda koje se koriste kao temelj sustava koje razvijamo u upotrebi su duži niz godina i pokazale su se izuzetno stabilnima, pouzdanima i sigurnima. S obzirom da je njihov izvorni kod javno dostupan, eventualni nedostaci i sigurnosni propusti brzo se otkrivaju i ispravljaju. Također, korištenje ovih tehnologija sve je zastupljenije unutar velikih informacijskih sustava te ga, između ostalih, potiču i institucije Europske Unije.